Zlostavljanje na poslu donosi posljedice za zdravlje i karijeru. Saznajte kako prepoznati mobing, prikupiti dokaze i pokrenuti tužbu u BiH.
Mobing, poznat i kao zlostavljanje na poslu, predstavlja ozbiljan problem koji utiče na psihičko zdravlje, karijeru i radnu atmosferu. Ovaj članak detaljno objašnjava šta je mobing, kako ga prepoznati, dokazati i prijaviti, uz pravni okvir i savjete za zaštitu u Bosni i Hercegovini.
⇒ BRZI LINKOVI
- Zlostavljanje na poslu – šta znači i kako ga prepoznati
- Mobing na poslu – vrste i primjeri
- Posljedice zlostavljanja na poslu
- Kako dokazati zlostavljanje na poslu
- Pravni okvir za mobing na radnom mjestu u BiH
- Prava radnika i zaštita
- Iskustva i savjeti
- Zaključak
Zlostavljanje na poslu – šta znači i kako ga prepoznati
Zlostavljanje na poslu obuhvata svako ponašanje koje narušava dostojanstvo radnika, ugrožava njihovo zdravlje ili stvara neprijateljsku radnu atmosferu. Ovo može uključivati verbalne uvrede, diskriminaciju, isključivanje iz timskih aktivnosti ili nametanje nemogućih zadataka.
Definicija i objašnjenje pojma “zlostavljanje na poslu”
Zlostavljanje na poslu definiše se kao ponavljano, namjerno i sistematsko ponašanje koje ima za cilj omalovažavanje, uznemiravanje ili isključivanje radnika. Prema Međunarodnoj organizaciji rada, zlostavljanje može poticati od nadređenih, kolega ili čak klijenata. Ključno je da se radi o ponavljanim radnjama, a ne jednokratnom incidentu.
Razlika između zlostavljanja i mobinga
Iako se termini često koriste naizmjenično, mobing je specifičan oblik zlostavljanja koji podrazumijeva dugotrajno i ciljano uznemiravanje od strane grupe ili pojedinca. Zlostavljanje je širi pojam koji uključuje i jednokratne incidente, poput diskriminacije ili uvreda.
Na primjer, mobing može uključivati sistematsko ignorisanje radnika, dok zlostavljanje može biti jednokratna uvreda.
Najčešći oblici: psihičko zlostavljanje, diskriminacija, izolacija
Zlostavljanje na poslu može se manifestovati na više načina:
- Psihičko zlostavljanje: Vikanje, omalovažavanje, ismijavanje ili prijetnje.
- Diskriminacija: Nepovoljan tretman na osnovu spola, starosti, nacionalnosti ili drugih karakteristika.
- Izolacija: Isključivanje iz timskih aktivnosti, ignorisanje ili uskraćivanje informacija potrebnih za rad.

Mobing na poslu – vrste i primjeri
Mobing je specifičan oblik zlostavljanja koji se odvija sistematski i dugoročno. Razumijevanje vrsta i primjera mobinga pomaže u prepoznavanju ovog problema na radnom mjestu.
Horizontalni i vertikalni mobing
Mobing se dijeli na dva osnovna tipa:
- Horizontalni mobing: Odvija se između kolega istog nivoa hijerarhije, npr. kada grupa kolega isključuje jednog člana tima.
- Vertikalni mobing: Dolazi od nadređenih prema podređenima ili obrnuto, npr. šef koji konstantno kritikuje radnika bez osnova.
Primjeri mobinga na radnom mjestu u BiH
U Bosni i Hercegovini su zabilježeni slučajevi gdje radnici doživljavaju mobing kroz prekomjerne zadatke, javno omalovažavanje ili uskraćivanje prava poput godišnjeg odmora. Na primjer, u javnom sektoru, radnici su često izloženi pritisku zbog političkih razlika, dok u privatnom sektoru mobing može biti povezan sa preopterećenjem poslom.
Više o pravima na odmor možete saznati u članku o broju dana godišnjeg odmora koje imate prema Zakonu o radu.
Šta nije mobing (granica između konflikta i mobinga)
Nisu svi sukobi na poslu mobing. Povremeni nesporazumi ili kritike zasnovane na performansama nisu mobing ako nisu sistematske ili namjerne.
Mobing podrazumijeva ponavljanje i zlonamjernost, dok su konflikti obično kratkotrajni i rješivi dijalogom.
Posljedice zlostavljanja na poslu
Zlostavljanje na poslu ima ozbiljne posljedice po pojedinca i cijeli kolektiv, utičući na zdravlje, karijeru i radnu atmosferu.
Psihološke posljedice (stres, anksioznost, depresija)
Stalan pritisak može izazvati ozbiljne psihološke probleme, uključujući:
- Hronični stres
- Anksioznost
- Depresiju
- Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, radno okruženje značajno utiče na mentalno zdravlje.

Profesionalne posljedice (gubitak posla, stagnacija u karijeri)
Zlostavljanje može dovesti do gubitka posla, smanjenja produktivnosti ili stagnacije u karijeri. Radnici često odustaju od unaprijeđenja ili mijenjaju posao kako bi izbjegli daljnji pritisak. Ako ste suočeni sa otkazom, saznajte više u članku šta ako dobijem otkaz, a imam kredit – kako se zaštititi?.
Uticaj na kolektiv i radnu atmosferu
Mobing narušava timski duh, smanjuje produktivnost i povećava fluktuaciju zaposlenih. Loša radna atmosfera može uzrokovati pad motivacije i povećati broj bolovanja.
Kako dokazati zlostavljanje na poslu
Dokazivanje mobinga zahtijeva sistematsko prikupljanje dokaza i strpljenje, jer je pravni proces često složen.
Prikupljanje dokaza (mailovi, poruke, svjedoci)
Za uspješnu prijavu mobinga potrebni su konkretni dokazi, poput:
- E-mailova ili poruka sa uvredljivim sadržajem
- Zabilješki o incidentima (datum, vrijeme, svjedoci)
- Izjava kolega koji su svjedočili zlostavljanju
Važno je čuvati svu komunikaciju i dokumentovati svaki incident.
Medicinska dokumentacija i bolovanje zbog mobinga
Medicinska dokumentacija, poput izvještaja psihijatra ili doktora, može potvrditi posljedice mobinga. Ako ste na bolovanju zbog stresa, saznajte kako se plaća bolovanje i možete li dobiti otkaz zbog bolesti.
Anonimna prijava za mobing
U Bosni i Hercegovini je moguće anonimno prijaviti mobing inspekciji rada ili ombudsmanu. Ovo je korisno ako se radnik boji odmazde, međutim, anonimne prijave mogu imati ograničenu pravnu snagu.

Pravni okvir za mobing na radnom mjestu u BiH
Zakoni u BiH pružaju osnovu za zaštitu od mobinga, ali primjena zavisi od entiteta i specifičnih okolnosti.
Zakonska regulativa u BiH i entitetima
U Federaciji BiH, mobing je regulisan Zakonom o radu (član 54), dok u Republici Srpskoj Zakon o zaštiti od zlostavljanja na radnom mjestu (Službeni glasnik RS, br. 90/13) pruža specifičnu zaštitu. Oba zakona zabranjuju diskriminaciju i zlostavljanje, uz kazne do 5.000 KM za poslodavce.
Institucije kojima se prijavljuje zlostavljanje na poslu
Prijave se mogu podnijeti sljedećim institucijama:
Institucija | Nadležnost | Kontakt |
---|---|---|
Inspekcija rada FBiH | Pregled kršenja radnog zakonodavstva | fuzip.gov.ba |
Inspekcija rada RS | Kontrola primjene zakona u RS | inspektorat.vladars.rs |
Ombudsman za ljudska prava BiH | Zaštita od diskriminacije | ombudsmen.gov.ba |
Tužba za mobing – kako i kada pokrenuti postupak
Tužba se podnosi nadležnom opštinskom sudu u roku od 6 mjeseci od posljednjeg incidenta. Potrebno je dostaviti dokaze i eventualno angažovati advokata. Za više informacija o pravnim procedurama, pročitajte članak o tome kako napisati žalbu, uz primjere, pravila i gotove obrasce za BiH.
Prava radnika i zaštita
Radnici u BiH imaju pravo na zaštitu od mobinga kroz zakone, sindikate i preventivne mjere poslodavaca.
Zaštita kroz radno zakonodavstvo
Zakon o radu garantuje pravo na sigurno radno okruženje.
Poslodavci su dužni osigurati zaštitu od zlostavljanja, a kršenje ovih odredbi može rezultirati novčanim kaznama.
Sindikati i udruženja za pomoć žrtvama mobinga
Sindikati u BiH, poput Saveza sindikata RS, pružaju pravnu pomoć i savjetovanje. Udruženja poput Vaša prava BiH nude besplatne konsultacije za žrtve mobinga.
Kako spriječiti zlostavljanje na poslu – preporuke poslodavcima
Poslodavci mogu spriječiti mobing uvođenjem:
- Kodeksa ponašanja
- Redovnih obuka o radnoj etici
- Kanala za anonimne prijave

Iskustva i savjeti
Iskustva žrtava i praktični savjeti pomažu u razumijevanju kako se nositi sa mobingom.
Primjeri slučajeva iz BiH (anonimizovani ili iz medija)
U Sarajevu je zabilježen slučaj gdje je radnica u javnom preduzeću bila izložena mobingu kroz stalne kritike i isključivanje iz projekata. Nakon prijave ombudsmanu, poslodavac je kažnjen sa 3.000 KM.
Najčešće greške žrtava prilikom prijavljivanja mobinga
Žrtve često:
- Ne dokumentuju incidente
- Odustaju od prijave zbog straha
- Ne traže pravnu pomoć na vrijeme
Praktični savjeti: kome se prvo obratiti, kako razgovarati sa poslodavcem
Prvo se obratite inspekciji rada ili sindikatu. Ako razgovarate sa poslodavcem, budite smireni, iznesite dokaze i zatražite pisani odgovor. Za više savjeta o pravnim dokumentima, proučite kako napraviti punomoć, uz primjer za auto, banku ili zastupanje.
Zaključak
Zašto je važno prijaviti zlostavljanje na poslu
Prijavljivanje mobinga štiti vaša prava i zdravlje, te doprinosi stvaranju bolje radne atmosfere.
Podizanje svijesti o mobingu na radnom mjestu
Edukacija i javna rasprava o mobingu ključni su za smanjenje ovog problema. Poslodavci i radnici moraju zajedno raditi na stvaranju sigurnog okruženja.
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak!