Nasljeđivanje imovine u BiH – saznajte pravila, ko ima pravo, kako izgleda ostavinski postupak i koji su potrebni dokumenti u 2025. godini.
U Bosni i Hercegovini, nakon smrti osobe imovina se raspodjeljuje prema zakonskim propisima ili oporuci, a taj postupak se naziva nasljeđivanje imovine. U 2025. godini, ovaj postupak regulišu entitetski zakoni, sa naglaskom na efikasnost i zaštitu prava nasljednika. Ovaj članak detaljno objašnjava nasljeđivanje imovine, ostavinsku raspravu, korake, dokumente i troškove, pomažući vam da razumijete kako ostvariti svoja prava.
⇒ BRZI LINKOVI
- Nasljeđivanje imovine u BiH (2025): Pravila i postupak
- Ostavinska rasprava u BiH
- Punomoć za ostavinsku raspravu u BiH
- Zakoni i pravni okvir
- Kako se dijeli nasljedstvo u praksi
- Potrebni dokumenti i troškovi
- Najčešća pitanja i odgovori (FAQ)
Nasljeđivanje imovine u BiH (2025): Pravila i postupak
Nasljeđivanje imovine u Bosni i Hercegovini 2025. godine regulisano je entitetskim zakonima, sa fokusom na zaštitu bliskih srodnika i efikasnost postupka. Osnovna pravila uključuju redoslijed nasljednika, vrste nasljeđivanja i ključne korake od smrti do raspodjele. Ovaj dio objašnjava osnove, pomažući vam da razumijete kako započeti proces nakon gubitka voljene osobe.
Šta je nasljeđivanje imovine i ko ima pravo na nasljedstvo
Nasljeđivanje imovine podrazumijeva prijenos prava i obveza preminule osobe (ostavitelja) na nasljednike nakon njene smrti. To uključuje nekretnine, pokretnine, novčana sredstva i dugove. Pravo na nasljedstvo imaju zakonski nasljednici ili oni određeni oporukom, u skladu sa Zakonom o nasljeđivanju. U BiH, svi fizičke osobe su ravnopravne u nasljeđivanju, uključujući strance pod uslovom uzajamnosti.
Proces počinje otvaranjem nasljedstva u trenutku smrti, a nasljednici stiču prava ipso iure, bez potrebe za izjavom o prihvaćanju, osim ako se ne odreknu.
Nasljednici po zakonu u BiH
Nasljednici po zakonu dijele se u redove, gdje bliži isključuju dalje. Evo ključnih kategorija:
- Prvi red: Djeca, usvojena djeca i njihovi potomci, zajedno sa bračnim ili vanbračnim partnerom.
- Drugi red: Roditelji, braća i sestre te njihovi potomci.
- Treći red: Djedovi, babe i njihovi potomci, te ostali preci.
Ako nema nasljednika, ostavina pripada entitetu: opštini u FBiH ili Republici Srpskoj. Za više detalja o nasljeđivanju prava djece, posebno vanbračne, pogledajte srodne vodiče.
Nasljeđivanje imovine bez oporuke
Ako nema oporuke, nasljedstvo se dijeli ravnomjerno među nasljednicima istog reda. Na primjer, ako ostavitelj ima dvoje djece i supružnika, oni dijele ostavinu u jednakim dijelovima, uz prioritet za nužne nasljednike. Ovaj oblik osigurava zaštitu porodice i sprječava spore, ali može dovesti do jednakopravne raspodjele čak i ako nasljednici nemaju iste potrebe.

Nasljeđivanje imovine po oporuci
Oporuka omogućava ostavitelju da odredi nasljednike i dijelove imovine. Punovažna oporuka može biti svojeručna, pred svjedocima ili notarska. Međutim, nužni nasljednici (djeca, supružnik) imaju pravo na polovicu zakonskog dijela, što ograničava slobodu oporuke. Ako oporuka postoji, notar je proslijeđuje sudu za provjeru.
Ostavinska rasprava u BiH
Ostavinska rasprava je srž nasljednog postupka, gdje se utvrđuju nasljednici, imovina i dugovi. Vodi se pred sudom ili notarom kao povjerenikom, počevši od prijema smrtovnice. U 2025. godini, proces je ubrzan digitalizacijom, ali i dalje zahtijeva saradnju nasljednika. Ova sekcija detaljno opisuje korake, posljedice nedolaska i troškove.
Kako izgleda ostavinska rasprava
Ostavinska rasprava započinje pokretanjem postupka po službenoj dužnosti suda nakon prijema smrtovnice od matičara (u roku 15 dana).
Sud ili notar zakazuje ročište, pozivajući potencijalne nasljednike.
Na ročištu se raspravlja o:
- Utvrđivanju nasljednika i njihova prava.
- Popisu ostavine (nekretnine, računi, dugovi).
- Podijeli imovine, uz mogućnost procjene vještaka.
Ako nema spora, donosi se rješenje o nasljeđivanju, koje postaje pravosnažno za 15 dana. U slučaju spora, postupak se prekida i prelazi u parnicu.
Ostavinska rasprava nedolazak – šta se dešava
Ako nasljednik ne dođe na ročište bez opravdanog razloga, sud može nastaviti postupak na osnovu dostupnih podataka, što može dovesti do nepovoljnog rješenja za odsutnog. Međutim, nedolazak ne znači gubitak prava – nasljednik može podnijeti prigovor u roku od 8 dana. Preporučuje se slanje punomoći ako ste u inostranstvu, kako biste izbjegli komplikacije.
Ostavinska rasprava cijena u BiH
Cijena ostavinske rasprave varira u zavisnosti od vrijednosti ostavine i entiteta. Evo pregleda troškova u KM za 2025. godinu:
Vrsta troška | FBiH (KM) | RS (KM) |
---|---|---|
Notarska usluga (fiksna za prvi red nasljednika) | 50 | 50-100 |
Sudska taksa po nasljedniku | 20-50 | 30 |
Procjena imovine (vještak) | 200-500 | 150-400 |
Porez na nasljedstvo (do 100.000 KM) | 5% | 3-5% |
Troškovi se dijele proporcionalno nasljednim dijelovima. Za detalje o porezu na naslijeđenu imovinu, pročitajte korisne porezne savjete.
Ostavinska rasprava u Republici Srpskoj
U RS, postupak je sličan FBiH, ali sa većim naglaskom na digitalne podneske. Pokreće ga Osnovni sud po posljednjem prebivalištu ostavitelja. Troškovi su niži za male ostavine, a notar kao povjerenik suda vodi raspravu u 80% slučajeva. Ako ste uključeni u postupak nakon smrti u porodici, obratite se lokalnom sudu za brži početak.

Punomoć za ostavinsku raspravu u BiH
Punomoć je ključni dokument za nasljednike koji ne mogu lično prisustvovati, omogućavajući zastupanje. U 2025. godini, mora biti notarski ovjerena ili sačinjena pred sudom. Ova sekcija objašnjava kada je potrebna i pruža uzorak.
Kada je potrebna punomoć
Punomoć je obavezna ako nasljednik ne može doći na ročište zbog boravišta u inostranstvu, bolesti ili drugih razloga. Koristi se za zastupanje u podnošenju dokumenata, izjavama i potpisivanju rješenja. Bez nje, nasljednik rizikuje da se smatra odsutnim, što može uticati na raspodjelu. Za savjete o tome kako napraviti punomoć za zastupanje, pogledajte praktične primjere.
Uzorak punomoći za ostavinsku raspravu (PDF)
Uzorak punomoći uključuje: ime i prezime davaoca i primaoca, opis ovlaštenja (npr. “zastupanje u ostavinskoj raspravi pred sudom u [mjesto]”), datum i potpis. Ovjerite kod notara za 20-50 KM. Preuzmite uzorak punomoći (PDF) u standardnom formatu. Ako trebate ovjeru dokumenta kod notara, to je obavezno za važećnost.
Zakoni i pravni okvir
Pravni okvir nasljeđivanja u BiH zasniva se na entitetskim zakonima, koji su usklađeni sa Ustavom BiH. Ova sekcija analizira ključne propise, njihove PDF izvore i razlike između entiteta.
Zakon o nasljeđivanju FBiH
Zakon o nasljeđivanju FBiH (“Službene novine FBiH”, br. 80/14) uređuje ravnopravnost nasljednika, nužne dijelove i ostavinski postupak. Omogućava ugovore o nasljeđivanju između partnera i štiti vanbračne partnere. Primjenjuje se od 2015. godine, sa fokusom na brzinu postupka.

Zakon o nasljeđivanju FBiH PDF (gdje pronaći)
Preuzmite puni tekst sa službene stranice Vlade FBiH. Za ažuriranu verziju, posjetite Paragraf Lex BA.
Zakon o nasljeđivanju Republike Srpske
Zakon o nasljeđivanju RS (“Sl. glasnik RS”, br. 1/2009 i izmene) sličan je FBiH, ali sa većim prioritetom za digitalizaciju i nižim troškovima. Uključuje izjednačavanje vanbračnog srodstva sa bračnim i štiti posvojčenu djecu. Preuzmite sa sajta Vlade RS.
Razlike između FBiH i RS u postupku nasljeđivanja
Razlike su minimalne, ali ključne u troškovima i proceduri:
- Troškovi: FBiH ima fiksnu notarsku uslugu od 50 KM za prvi red; RS varira 50-100 KM.
- Ostavina bez nasljednika: U FBiH pripada opštini; u RS Republici Srpskoj.
- Digitalizacija: RS ima više e-podnesaka, smanjujući vrijeme na 1-2 mjeseca naspram 2-3 u FBiH.
Za poređenje sa regulacijom imovine među supružnicima, pogledajte predbračne ugovore.
Kako se dijeli nasljedstvo u praksi
U praksi, dijeljenje nasljedstva uključuje procjenu, sporazum nasljednika i upis u katastar. Ovaj dio pokriva specifične slučajeve, uključujući nekretnine i prekogranične probleme.
Nasljeđivanje nekretnina (stan, kuća, zemlja)
Nekretnine se nasljeđuju upisom u katastar nakon rješenja o nasljeđivanju. Proces uključuje izvadak iz lista nepokretnosti (ne stariji od 6 mjeseci). Ako nasljednici ne žele dijeliti, sud može odrediti prodaju i raspodjelu sredstava.
Za uknjižbu naslijeđene nekretnine, potrebni su dokumenti i taksa od 100-200 KM.
Nasljeđivanje duga – da li nasljednici odgovaraju za obaveze
Da, nasljednici odgovaraju za dugove ostavitelja do visine naslijeđene imovine. Solidarno su odgovorni, što znači da vjerovnik može tražiti namirenje od bilo kojeg. Ako dugovi premašuju vrijednost, nasljednik se može odreći nasljedstva. Ovo je ključno za zatvaranje računa umrle osobe nakon nasljeđivanja.
Nasljeđivanje imovine u inostranstvu i prekogranični slučajevi
Za imovinu u inostranstvu, primjenjuje se EU regulativa (ako je zemlja članica) ili bilateralni ugovori. U BiH, sud priznaje strana rješenja uz apostil. Prekogranični slučajevi traju duže (6-12 mjeseci), zahtijevajući konzularnu ovjeru. Ako imate imovinu u susjednim zemljama, konsultujte finansijske aspekte nakon nasljeđivanja.

Potrebni dokumenti i troškovi
Sakupljanje dokumenata je prvi korak u ostavinskom postupku. Ova sekcija navodi listu, takse i obrasce za 2025. godinu.
Dokumenti za ostavinsku raspravu kod notara ili suda
Potrebni dokumenti uključuju:
- Smrtovnicu i izvod iz matične knjige umrlih.
- Izvod iz matične knjige rođenih za nasljednike.
- Posjedovni listovi za nekretnine (ne stariji od 6 mjeseci).
- Ugovor o braku ili izjava o vanbračnoj zajednici.
- Oporuka, ako postoji.
Slična dokumentacija koristi se i za svjedožbu, što olakšava proces.
Notarske i sudske takse
Takse su propisane tarifom: sudska taksa 20-50 KM po nasljedniku, notarska usluga do 0,5% vrijednosti ostavine (min. 50 KM). Ukupni troškovi za malu ostavinu iznose 200-500 KM, dijeleći se među nasljednicima. Za penzije i srodna prava, troškovi se mogu odbiti od nasljedstva.
Primjer zahtjeva i obrasci
Zahtjev za pokretanje postupka sadrži: podatke o ostavitelju, nasljednicima i imovini. Preuzmite obrasce sa sudskih portala ili koristite obrazac izjave o zajedničkom domaćinstvu kao dokaz za nasljednike.
Primjer: “Podnosim zahtjev za pokretanje ostavinskog postupka radi raspravljanja ostavine preminulog [ime], umrlog dana [datum], koja obuhvata sljedeću imovinu: [opis].”
Najčešća pitanja i odgovori (FAQ)
Ko nasljeđuje ako nema djece
Ako nema djece, nasljeđuju roditelji ostavitelja (drugi red), a ako ih nema, braća/sestre i njihovi potomci. Supružnik dijeli jednako. Ako nema nikoga, ostavina pripada opštini/entitetu.
Da li vanbračni partner ima pravo na nasljedstvo
Da, vanbračni partner je izjednačen sa bračnim i nasljeđuje u prvom nasljednom redu. Potreban je dokaz o zajedničkom životu, poput bračnog statusa ili izjave.
Koliko traje postupak nasljeđivanja
Bez spora, 1-3 mjeseca; sa sporovima, 6-12 mjeseci. U 2025. godini, digitalizacija skraćuje rokove u RS na 4-6 sedmica.
Koja je razlika između oporučnog i zakonskog nasljeđivanja
Zakonsko slijedi redoslijed nasljednika bez oporuke; oporučno slijedi volju ostavitelja, ali poštuje nužne dijelove. Za lični status i posljedice za nasljedstvo, informišite se u našim vodičima o promjenama prezimena.
Zaključak
Nasljeđivanje imovine u BiH zahtijeva pažljivo planiranje i razumijevanje pravila kako biste izbjegli sporove i osigurali pravednu raspodjelu. Konsultujte notara ili advokata na vrijeme, posebno za složene slučajeve poput prekograničnih sporova ili dugovanja.
Ovim vodičem želimo vam olakšati prolazak kroz proces i pomoći da pravilno raspodijelite nasljeđe voljenih. Za dodatna pitanja možete se obratiti lokalnim sudovima radi stručnih i personalizovanih savjeta.
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak!