Koliko košta legalizacija kuće u BiH, Hrvatskoj i Srbiji? Saznajte postupak, cijene i važne savjete za uspješnu legalizaciju.
Legalizacija kuće je proces kojim se nelegalno izgrađeni objekti usklađuju sa pravnim i urbanističkim propisima, omogućavajući vlasnicima pravnu sigurnost, mogućnost prodaje ili renoviranja nekretnine te izbjegavanje kazni.
⇒ BRZI LINKOVI
- Šta je legalizacija i zašto je važna
- Statistike nelegalnih objekata u BiH, Hrvatskoj i Srbiji
- Cijena – legalizacija kuće u 2025.
- Potrebna dokumentacija za legalizaciju
- Koraci u procesu legalizacije
- Razlike u legalizaciji: BiH, Hrvatska, Srbija
- Objekti koji se ne mogu legalizovati
- Savjeti za uštedu i izbjegavanje problema
- Često postavljana pitanja (FAQ)
- Najave za 2025.: Novi zakoni
- Primjeri i kalkulator troškova
Ovaj vodič pruža sveobuhvatne informacije o cijenama, procedurama i savjetima za legalizaciju kuća u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji u 2025. godini.
Šta je legalizacija i zašto je važna
Legalizacija podrazumijeva naknadno dobivanje građevinske i upotrebne dozvole za objekte izgrađene bez odobrenja. Ovaj proces je ključan iz sljedećih razloga:
- Pravna sigurnost: Omogućava uknjižbu u katastar, što je neophodno za prodaju ili nasljeđivanje.
- Izbjegavanje kazni: U Srbiji kazne za nelegalnu gradnju dostižu do 1,5 miliona RSD, dok u Hrvatskoj mogu biti do 50.000 EUR.
- Povećanje vrijednosti: Legalizovane kuće imaju veću tržišnu vrijednost.
- Mogućnost renoviranja: Bez legalizacije, dodatne izmjene na objektu su nezakonite.
Legalizacija je posebno važna u regijama Balkana gdje su nelegalne gradnje česte zbog historijskih i ekonomskih faktora.
Statistike nelegalnih objekata u BiH, Hrvatskoj i Srbiji
- Srbija: Procjenjuje se da postoji oko 2,5 miliona nelegalnih objekata, od čega značajan broj u Beogradu, posebno u naseljima poput Kaluđerice.
- Hrvatska: Oko 130.000 nelegalnih objekata, uglavnom uz obalu i u urbanim centrima poput Zagreba i Splita.
- BiH: Nema tačnih podataka, ali procjene ukazuju na stotine hiljada nelegalnih kuća, posebno u Sarajevu i Banjoj Luci, gdje je bespravna gradnja bila uobičajena tokom i nakon rata.
Cijena – legalizacija kuće u 2025.
Legalizacija kuće, odnosno njeni troškovi, variraju u zavisnosti od države, veličine objekta i specifičnosti procedure. U nastavku donosimo detalje za Srbiju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.
Troškovi u Srbiji
U Srbiji su troškovi legalizacije relativno niski zahvaljujući simboličnim taksama uvedenim Zakonom o ozakonjenju objekata.
Takse za objekte do 100 m² i veće
- Objekti do 100 m²: Simbolična taksa iznosi 5.000 RSD (~42 EUR).
- Objekti preko 100 m²: Takse variraju od 15.000 do 50.000 RSD (~125–420 EUR), u zavisnosti od veličine i lokacije.
- Dodatni troškovi: Uključuju administrativne naknade (2.000–5.000 RSD) i troškove izrade tehničke dokumentacije.
Cijena geodetskog snimka
- Geodetski snimak košta između 9.000 i 20.000 RSD (~75–170 EUR), u zavisnosti od složenosti objekta i lokacije (npr. Beograd je skuplji od ruralnih područja).
- Potrebna su tri primjerka snimka za podnošenje zahtjeva.
Ukupni troškovi za jednostavnu kuću do 100 m² u Srbiji kreću se od 12.000 do 30.000 RSD (~100–250 EUR).
Troškovi u Hrvatskoj
Hrvatska ima veće troškove zbog visokih komunalnih i vodnih doprinosa, ali nudi fleksibilnost otplate.
Vodni i komunalni doprinos
- Vodni doprinos: 1–1,5 EUR/m³, u zavisnosti od vrste objekta i lokacije.
- Komunalni doprinos: 0,3–50 EUR/m³, što za kuću od 100 m² u Zagrebu može iznositi do 10.000 EUR.
- Ukupni troškovi za kuću do 400 m² kreću se od 3.400 do 12.000 EUR, u zavisnosti od regije (npr. Zagreb je skuplji od ruralnih područja).
Mogućnost otplate na rate
- Hrvatska omogućava otplatu na rate do 48 mjeseci, što olakšava troškove za veće objekte.
- Primjer: Kuća od 150 m² u Zagrebu sa komunalnim doprinosom od 6.000 EUR može se otplaćivati po 125 EUR mjesečno tokom 4 godine.
Troškovi u BiH
U BiH troškovi zavise od jedinice lokalne samouprave, odnosno opštine, kao i složenosti objekta, a procedure nisu potpuno standardizovane.
Razlike po opštinama (npr. Sarajevo vs. Banja Luka)
- Sarajevo: Troškovi za kuću od 100 m² kreću se od 2.500 do 5.000 KM, uključujući administrativne takse i tehničku dokumentaciju.
- Banja Luka: Niži troškovi, obično 2.000–4.000 KM za slične objekte, zbog nižih cijena usluga.
- Manje opštine: Troškovi mogu biti ispod 2.000 KM za jednostavne objekte (npr. garaže).
Cijena geodetskog snimka i drugih usluga
- Geodetski snimak: 500–1.500 KM, u zavisnosti od lokacije i geodetskog biroa.
- Arhitektonski snimak: 300–1.000 KM.
- Administrativne takse: 100–500 KM po opštini.
Ukupni troškovi u BiH za kuću od 100 m² obično iznose 2.000–5.000 KM, dok veći objekti mogu dostići 10.000 KM.

Potrebna dokumentacija za legalizaciju
Za legalizaciju je potrebno prikupiti određene dokumente koji dokazuju vlasništvo i stanje objekta.
Popis osnovnih dokumenata
Osnovni dokumenti uključuju:
- Geodetski snimak: Prikazuje trenutno stanje objekta (3 primjerka).
- Arhitektonski snimak: Crtež izvedenog stanja kuće.
- Dokaz o vlasništvu: Kupoprodajni ugovor, katastarski izvod ili izjava o savjesnom korištenju.
- Fotografije: Četiri fotografije pročelja objekta.
- Izjava o stabilnosti: Potrebna za veće objekte (>100 m²) u svim navedenim državama.
Geodetski i arhitektonski snimak
- Geodetski snimak pokazuje tačnu lokaciju i dimenzije kuće, a izrađuje ga ovlašteni geodetski biro.
- Arhitektonski snimak priprema arhitekta ili projektant, prikazujući unutrašnju i vanjsku strukturu.
Dokaz o vlasništvu i fotografije
- Dokaz o vlasništvu može biti ugovor, izvod iz katastra ili računi za komunalije (ako nema drugih dokumenata).
- Fotografije moraju jasno prikazati sve strane kuće i biti priložene uz zahtjev.
Specifičnosti po zemljama
Hrvatska: Kuće prije 1968.
Kuće izgrađene prije 15.2.1968. ucrtane u katastar mogu biti oslobođene komunalnog doprinosa, što značajno smanjuje troškove (npr. ušteda do 10.000 EUR).
Srbija: Satelitski snimak prije 2015.
Potreban je satelitski snimak koji dokazuje postojanje objekta prije 27.11.2015., prema Zakonu o ozakonjenju. Snimak se dobiva putem nadležnih institucija ili geodetskih biroa.
BiH: Komunalni priključci
Neke općine (npr. Sarajevo) zahtijevaju potvrde o komunalnim priključcima (voda, struja, kanalizacija).
Ako priključci nisu regulasni, može biti potrebna dodatna dokumentacija ili naknade.
Koraci u procesu legalizacije
Proces legalizacije uključuje nekoliko koraka, koji se razlikuju po državama, ali imaju slične osnovne faze.
Prikupljanje dokumentacije
- Angažujte geodetski biro za izradu geodetskog snimka (3 primjerka).
- Naručite arhitektonski snimak od projektanta.
- Pripremite dokaz o vlasništvu i fotografije objekta.
- Po potrebi, pribavite izjavu o stabilnosti za veće objekte.
Podnošenje zahtjeva i provjera uslova
- Zahtjev se podnosi nadležnoj opštini ili upravi (npr. Uprava za imovinsko-pravne poslove u Srbiji, općinski uredi u BiH i Hrvatskoj).
- Provjerava se usklađenost sa prostornim planom i urbanističkim uslovima (npr. da kuća nije na klizištu ili javnoj površini).
Plaćanje taksi i dobivanje rješenja
- Plaćaju se administrativne takse i doprinosi (npr. komunalni doprinos u Hrvatskoj).
- Nakon odobrenja, dobiva se rješenje o izvedenom stanju.
- Objekt se uknjižava u katastar, čime postaje legalan.

Razlike u legalizaciji: BiH, Hrvatska, Srbija
Usporedba troškova
- Srbija: Najniži troškovi (12.000–50.000 RSD, ~100–420 EUR), zahvaljujući simboličnim taksama.
- Hrvatska: Visoki troškovi (3.400–12.000 EUR), posebno zbog komunalnog doprinosa.
- BiH: Umjereni troškovi (2.000–10.000 KM), varijabilni po opštinama.
Usporedba procedura i rokova
- Srbija: Jednostavnija procedura, ali satelitski snimak prije 2015. je obavezan. Rokovi: 3–6 mjeseci.
- Hrvatska: Složena procedura zbog visokih doprinosa, ali otplata na rate je dostupna. Rokovi: 6–12 mjeseci, produženi do 2025.
- BiH: Procedure zavise od kantona/opštine, rokovi od 3 do 12 mjeseci.
Objekti koji se ne mogu legalizovati
Neki objekti ne ispunjavaju uslove za legalizaciju zbog sigurnosnih ili pravnih ograničenja.
Ograničenja po zemljama
Klizišta i zaštićena područja
- Srbija: Kuće na klizištima (npr. uz rijeke) ili u zaštićenim područjima (npr. Fruška Gora) ne mogu se legalizovati.
- Hrvatska: Objekti u nacionalnim parkovima (npr. Plitvice) ili na javnim površinama (npr. obala mora).
- BiH: Kuće u blizini rijeka (npr. Bosna, Drina) ili na nestabilnom terenu.
Nesigurni materijali
- Objekti izgrađeni od nesigurnih materijala (npr. bez armiranog betona) ne prolaze tehničku provjeru u svim zemljama.
- Primjer: Kuće od zemlje ili improvizovanih materijala često se moraju srušiti.
Savjeti za uštedu i izbjegavanje problema
Legalizacija može biti skupa i složena, ali ovi savjeti pomažu u smanjenju troškova i rizika.
Korištenje postojećih planova
Ako kuća nije mijenjala gabarite, koristite postojeći katastarski plan kako biste smanjili troškove geodetskog snimka (ušteda: 300–1.000 KM u BiH).
Angažman iskusnog geodeta
- Angažujte ovlaštenog geodeta sa iskustvom u legalizaciji (cijena u BiH: 500–1.500 KM, Srbija: 9.000–20.000 RSD, Hrvatska: 100–300 EUR).
- Iskusan geodet može ubrzati proces i izbjeći greške u dokumentaciji.
Provjera prostornog plana
Prije podnošenja zahtjeva, provjerite prostorni plan opštine kako biste osigurali da kuća ispunjava urbanističke uslove. Ovo sprječava odbijanje zahtjeva i dodatne troškove.

Često postavljana pitanja (FAQ)
Koliko traje legalizacija?
- Srbija: 3–6 mjeseci, ako su dokumenti potpuni.
- Hrvatska: 6–12 mjeseci, zbog složenih doprinosa.
- BiH: 3–12 mjeseci, u zavisnosti od opštine.
Šta ako nemam dokaz o vlasništvu?
U svim zemljama, računi za komunalije (struja, voda) ili izjava o savjesnom korištenju mogu poslužiti kao zamjena za dokaz o vlasništvu. U BiH, neke opštine zahtijevaju dodatne svjedoke ili notarsku izjavu.
Da li je legalizacija obavezna?
- Srbija: Da, prema Zakonu o ozakonjenju, nelegalni objekti mogu biti srušeni.
- Hrvatska: U zavisnosti od lokacije; u urbanim centrima (npr. Zagreb) često je obavezna.
- BiH: Nije uvijek obavezna, ali preporučljivo radi prodaje ili renoviranja.
Najave za 2025.: Novi zakoni
Hrvatska: Zakon o gradnji 2025.
Novi Zakon o gradnji 2025. uvodi olakšice kada je u pitanju legalizacija kuće, odnosno objekata izgrađenih prije 2011., uz produžene rokove i fleksibilne otplate. Očekuje se smanjenje komunalnog doprinosa za manje objekte.
Srbija: Moguće izmjene zakona
Moguće je uvođenje novog zakona koji bi olakšao legalizaciju, ali satelitski snimak prije 2015. i dalje je ključni uslov. Najave ukazuju na dodatne olakšice za ruralna područja.
BiH: Promjene po kantonima
Neke opštine i gradovi (npr. Sarajevo) uvode strože provjere komunalnih priključaka.
Moguće uvođenje jedinstvenih procedura na nivou Federacije BiH.
Primjeri i kalkulator troškova
Primjeri legalizacije po zemljama
Kuća od 100 m² u Beogradu, Zagrebu, Sarajevu
- Beograd, Srbija: Ukupni troškovi ~ 25.000 RSD (~500 EUR) (taksa 5.000 RSD, geodetski snimak 15.000 RSD, administracija 5.000 RSD).
- Zagreb, Hrvatska: Ukupni troškovi ~4.000 EUR (komunalni doprinos 3.500 EUR, geodetski snimak 300 EUR, administracija 200 EUR).
- Sarajevo, BiH: Ukupni troškovi ~2.500 KM (taksa 1.000 KM, geodetski snimak 1.000 KM, arhitektonski snimak 500 KM).
Kako koristiti kalkulator troškova
Unesite potrebne podatke u online kalkulator dostupan na pojedinim web stranicama, poput katastralno.rs za Srbiju. Kalkulator procjenjuje ukupne troškove taksi, geodetskih usluga i doprinosa na osnovu unosa.
Zaključak
Legalizacija kuće u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji omogućava pravnu sigurnost i povećava vrijednost nekretnine. Troškovi variraju: Srbija ima najniže cijene (~12.000–50.000 RSD), Hrvatska najviše (3.400–12.000 EUR), dok su u BiH umjereni (2.000–10.000 KM). Proces uključuje prikupljanje dokumenata, podnošenje zahtjeva i plaćanje taksi, uz specifičnosti poput satelitskog snimka u Srbiji ili komunalnog doprinosa u Hrvatskoj.
Započnite legalizaciju već danas! Kontaktirajte geodetski biro ili posjetite opštinske urede u vašem gradu. Isprobajte online kalkulator troškova na pojedinim web platformama i uštedite uz pravovremenu pripremu dokumentacije.
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak!