Znate li kako se računa plata na bazi koeficijenta? Otkrivamo tajnu iza brojki uz primjere koji će vam razjasniti svaku konvertibilnu marku.
U Bosni i Hercegovini, kao i u mnogim drugim zemljama, plata zaposlenih u javnom sektoru, a često i u privatnim kompanijama, može se računati na osnovu koeficijenta. Ovaj sistem omogućava standardizaciju i pravednost u obračunu plata, uzimajući u obzir različite faktore poput radnog mjesta, obrazovanja, iskustva i odgovornosti.
⇒ BRZI LINKOVI
- Šta je koeficijent u obračunu plate?
- Osnovni elementi za obračun plate
- Kako se računa plata – formula za obračun
- Faktori koji utiču na koeficijent
- Prednosti i nedostaci sistema u kojem se računa plata po koeficijentu
U ovom članku ćemo detaljno objasniti kako se računa plata na osnovu koeficijenta, uz konkretne brojčane primjere i korake za bolje razumijevanje.
Šta je koeficijent u obračunu plate?
Koeficijent je numerička vrijednost koja se dodjeljuje zaposlenom na osnovu njegovog radnog mjesta, stručne spreme, iskustva i drugih kriterijuma definisanih zakonom ili internim pravilima kompanije. Ovaj koeficijent se zatim množi sa osnovicom (bazičnim iznosom) kako bi se dobila neto ili bruto plata, zavisno od sistema obračuna.
U javnom sektoru u BiH, koeficijenti su često regulisani zakonskim aktima, poput Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ili sličnih propisa na nivou entiteta (Federacija BiH, Republika Srpska), Brčko Distrikta i kantona.
Osnovni elementi za obračun plate
Da bismo izračunali platu na osnovu koeficijenta, potrebni su nam sljedeći elementi:
- Osnovica (bazični iznos) – Fiksni iznos u KM koji se koristi kao baza za obračun svih plata. Ovaj iznos može varirati zavisno od institucije, entiteta ili kompanije.
- Koeficijent zaposlenog – Vrijednost koja odražava složenost posla, nivo obrazovanja i odgovornosti.
- Dodaci na platu – Mogu uključivati dodatak za staž, prekovremeni rad, noćni rad ili druge beneficije.
- Porezi i doprinosi – Oduzimaju se od bruto plate kako bi se dobila neto plata (plata “na ruke”, odnosno bankovni račun).
Kako se računa plata – formula za obračun
Osnovna formula za izračun plate glasi:
Bruto plata = Osnovica × Koeficijent + Dodaci (ako postoje)
Neto plata = Bruto plata – (Porezi + Doprinosi)
Sada ćemo korak po korak objasniti kako ovaj sistem funkcioniše kroz primjere.
Primjer 1: Osnovni obračun plate
Pretpostavimo sljedeće:
- Osnovica za obračun plate u javnom sektoru Federacije BiH za 2025. godinu iznosi 480 KM.
- Zaposleni ima koeficijent 3,5 (npr. administrativni radnik s višom stručnom spremom).
- Nema dodataka na platu.
Korak 1: Izračun bruto plate
Bruto plata = Osnovica × Koeficijent
Bruto plata = 480 KM × 3,5 = 1.680 KM
Korak 2: Oduzimanje doprinosa i poreza
U Federaciji BiH se na bruto platu obračunavaju doprinosi za penzijsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti, kao i porez na dohodak. Prosječna stopa opterećenja može biti oko 40% (ovisi o entitetu i specifičnim propisima). Za ovaj primjer, uzmimo da je ukupno opterećenje 40%.
Doprinosi i porezi = 1.680 KM × 40% = 672 KM
Neto plata = Bruto plata – Doprinosi i porezi
Neto plata = 1.680 KM – 672 KM = 1.008 KM
Rezultat:
Zaposleni sa koeficijentom 3,5 i osnovicom od 480 KM dobija neto platu od 1.008 KM mjesečno.
Primjer 2: Obračun s dodacima
Sada uzmimo složeniji primjer:
- Osnovica je 600 KM.
- Koeficijent zaposlenog je 5,0 (npr. inženjer s visokom stručnom spremom).
- Dodatak za radni staž (10 godina iskustva) iznosi 0,5% po godini staža.
Korak 1: Izračun osnovne bruto plate
Bruto plata = Osnovica × Koeficijent
Bruto plata = 600 KM × 5,0 = 3.000 KM
Korak 2: Dodatak za staž
Dodatak za staž = Osnovna bruto plata × (Broj godina staža × 0,5%)
Dodatak za staž = 3.000 KM × (10 × 0,5%) = 3.000 KM × 5% = 150 KM
Korak 3: Ukupna bruto plata
Ukupna bruto plata = Osnovna bruto plata + Dodatak za staž
Ukupna bruto plata = 3.000 KM + 150 KM = 3.150 KM
Korak 4: Neto plata
Doprinosi i porezi (40%) = 3.150 KM × 40% = 1.260 KM
Neto plata = Ukupna bruto plata – Doprinosi i porezi
Neto plata = 3.150 KM – 1.260 KM = 1.890 KM
Rezultat:
Zaposleni s koeficijentom 5,0, osnovicom od 600 KM i 10 godina staža dobija neto platu od 1.890 KM.
Faktori koji utiču na koeficijent
Koeficijent nije proizvoljan broj – on zavisi od sljedećih faktora:
- Stručna sprema: Osobe s višim obrazovanjem (npr. fakultet) imaju veći koeficijent od onih sa srednjom stručnom spremom.
- Primjer: Srednja škola – koeficijent 2,0; Fakultet – koeficijent 5,0.
- Kompleksnost posla: Poslovi koji zahtijevaju veću odgovornost ili specijalizaciju imaju viši koeficijent.
- Radno iskustvo: U nekim slučajevima, koeficijent može rasti s godinama iskustva.
Prednosti i nedostaci sistema u kojem se računa plata po koeficijentu
Prednosti:
- Transparentnost i pravednost u obračunu.
- Jednostavna primjena u velikim organizacijama.
- Motivacija za sticanje višeg obrazovanja i iskustva.
Nedostaci:
- Može zanemariti individualne performanse zaposlenih.
- Osnovica može biti preniska, što rezultuje niskim platama čak i uz visoke koeficijente.
- Nepromjenjivi koeficijenti mogu dovesti do stagnacije.
Zaključak
Obračun plate na osnovu koeficijenta je sistem koji omogućava standardizovan pristup plaćanju zaposlenih, uzimajući u obzir njihovu stručnost i odgovornost.
Kroz primjere smo pokazali da je proces relativno jednostavan: množenje osnovice s koeficijentom, dodavanje dodataka i oduzimanje doprinosa i poreza. Ipak, konačni iznos plate uveliko zavisi od osnovice i poreskih stopa, što može biti predmet rasprava u kontekstu aktuelnog životnog standarda u BiH.
