Saznajte kako se plaća bolovanje i da li je moguće dobiti otkaz zbog bolesti. Detaljno objašnjavamo vaša prava i obaveze tokom bolovanja.
Najjednostavnije objašnjenje pojma bolovanje jeste period privremene odsutnosti s posla zbog bolesti ili povrede na radu, tokom kojeg zaposleni nije u mogućnosti obavljati svoje radne obaveze.
⇒ BRZI LINKOVI
- Obavijestite doktora i poslodavca
- Otkaz ugovora o radu!?
- Plaćeno bolovanje
- Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH)
- Republika Srpska (RS)
Također postoji i još nekoliko zakonom propisanih razloga koji mogu biti uzrok bolovanja. Riječ je o pojavi zaraze u zaposlenikovoj okolini, kada je neophodno da zaposleni bude pratilac bolesnika upućenog na liječenje ili ljekarski pregled, te mogućnosti da zaposleni bude njegovatelj oboljelog supružnika ili djeteta.
Obavijestite doktora i poslodavca
Važno je napomenuti da je radnik dužan, u roku od 3 dana (nakon otvorenog bolovanja), javiti se svom doktoru primarne medicinske zdravstvene zaštite. U istom vremenskom periodu radnik je također dužan obavijestiti i svog poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad.
Ukoliko zanemari ove dvije obaveze radnik svoje odsustvovanje s posla ne može drugačije opravdati. U tom slučaju mu neće pripasti naknada za vrijeme bolovanja (princip retroaktivnosti).
Otkaz ugovora o radu!?
Radniku koji je na bolovanju ne može se uručiti otkaz ugovora o radu (zaključen na određeno ili neodređeno vrijeme). Ovo se može dogoditi samo u izuzetnim slučajevima kada je počinjena teža povreda radne obaveze iz ugovora o radu.
Zaposlenima na određeno vrijeme, ukoliko im ugovor o radu istekne tokom perioda bolovanja, isti se automatski produžava. Ugovor o radu ističe tek kada radnik završi s procesom zaključivanja bolovanja.
Plaćeno bolovanje
Najbitnija stavka, za one koji moraju otići na bolovanje, jeste da zaposlenik u ovom periodu ima pravo na novčanu nadoknadu. Plaćeno bolovanje u Bosni i Hercegovini zavisi od mnoštva zakonskih regulativa, ali i politike poslodavaca.
U većini država svijeta poslodavci su dužni omogućiti bolovanje svojim zaposlenicima. U zavisnosti od trajanja i prirode bolesti, troškove naknade plate može preuzeti poslodavac, nadležno zdravstveno osiguranje ili država.
Određena plaća za radnika dok koristi bolovanje, uz minimalnu mogućnost za otkaz, dodatno osiguravaju financijsku sigurnost i zaštitu prava radnika tokom oporavka.
Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH)
U Federaciji Bosne i Hercegovine, tokom prva 42 dana bolovanja, visinu naknade plate utvrđuje poslodavac svojim internim aktom (Pravilnik o radu).
Za sva bolovanja duža od 42 dana troškove naknade plate snose nadležni kantonalni Zavodi zdravstvenog osiguranja.
Način utvrđivanja visine novčane naknade za bolovanje definisan je putem osnovice za naknadu. Osnovicu čini iznos plate koja je isplaćena osiguraniku u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kojem je radnik otišao na bolovanje.
Visina naknade plate u FBiH
Naknada plate za bolovanje u FBiH iznosi najmanje 80% osnovice za naknadu, s tim da ona ne može biti niža od iznosa minimalne entitetske plate koja je prethodila mjesecu u kome se počela ostvarivati naknada.
Zakonom je propisano da u ovom dijelu BiH naknada plate tokom bolovanja može iznositi i 100% od visine osnovice. Radnik ovaj iznos može ostvariti u stanju privremene spriječenosti za rad zbog:
- povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti;
- bolesti i komplikacija prouzrokovanih trudnoćom i porođajem;
- transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe.
Dodatni kantonalni propisi
Propisi vezani za visinu naknade plate za bolovanje mogu varirati od kantona do kantona u FBiH. Svaki kanton može imati svoje dodatne specifične pravilnike i propise kojima uređuju ovu oblast.
Riječ je o internim aktima putem kojih se obračunavaju naknade za bolovanje i visina pripadajućeg postotka plate. Tako neki kantoni mogu imati strožija pravila i veću razliku između neto plate i naknade za bolovanje, dok drugi mogu biti liberalniji i imati lakše uslove za isplatu novčane naknade.
Republika Srpska (RS)
Za sve one koji žive na području manjeg entiteta u Bosni i Hercegovini problematika bolovanja i visina nadoknade isplaćene plate propisana je Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS.
Za razliku od FBiH, u entitetu Republika Srpska platu za vrijeme bolovanja u prvih 30 dana isplaćuje poslodavac. S druge strane, za sva bolovanja duža od 30 dana to čini Fond zdravstvenog osiguranja RS.
Prema istom zakonu, osnovica za obračun naknade je prosječna bruto plata radnika u zadnjih šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem je radnik otišao na bolovanje.
Visina naknade plate u RS
Naknada plate se za vrijeme bolovanja isplaćuje se radniku u visini od 70 do 100% u zavisnosti od toga o kojoj bolesti je riječ, i to:
- u iznosu od 100% zbog:
- bolesti ili komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće;
- malignih bolesti i njege djeteta oboljelog od maligne bolesti;
- dobrovoljnog doniranja organa, tkiva ili ćelija;
- u iznosu od 90% zbog izvršenja propisane mjere obavezne izolacije uzrokovane pojavom zaraze u njegovoj okolini;
- u iznosu od 70% zbog bolesti, povreda, medicinskog ispitivanja i njege oboljelog člana uže porodice.
I u ovom dijelu države BiH, kolektivnim ugovorom, opštim aktom i ugovorom o radu, može se propisati veća osnovica za obračun i postotak naknade plate tokom perioda bolovanja u odnosu na zvanični entitetski zakon.
Zaključak
Podsjetimo još jednom da, dok koristi bolovanje, radniku se u najvećem broju slučajeva ne može uručiti otkaz, dok prilagođena plaća osigurava njegovu finansijsku sigurnost i zaštitu prava.
Osiguranje ovih beneficija ključno je za održavanje zdravlja i dobrobiti radnika. Kroz pravilno informisanje i primjenu zakona, radnici mogu osjećati veću sigurnost i podršku tokom bolovanja.
